Na
ovom gradilištu u Križevcima radi se punom parom. Takve prizore mogli
bismo vidjeti gotovo na svakom koraku kada bi bilo više radne snage u
građevinarstvu. Donedavno glavni problem bila je plaća.
- Plaća
je nekih 1100 eura plus nekih 500 eura terenskih dodataka. Sve su to
legalni primici u građevinarstvu. Znači ona se kreće od 1500 eura na
dalje. I u Njemačkoj je plaća 2000 eura. Nije to više nekakav raspon
koji bi motivirao da se ode, kazao je Darko Jambreković, predsjednik Nadzornog odbora Radnik d.d.
No,
posljednja istraživanja pokazala su da ni veća plaća više nije dovoljna
da bi se zadržali ili privukli novi kvalificirani radnici. Iz Sindikata
graditeljstva Hrvatske izdvojili su nekoliko stavki na kojima radnici
inzistiraju.
- Da se poštuje vrijeme koje ima za privatni život, da ima posebno vrijeme za poslovni život. Isto tako bitni su i uvjeti rada u kojima rade. Nije samo bitno da dobije plaću, a da su svi ostali uvjeti neadekvatni i da može stradati na poslu, pojasnila je Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske.
Među 130 tisuća radnika u građevinskom sektoru 68 000 je stranaca. U
prijevodu - svaki drugi. U posljednje vrijeme sve je više onih koji
dolaze iz Nepala i Filipina, no na duge staze oni se ne vide u tom
poslu.
- To su radnici koji nisu došli iz građevinskih zanimanja
i oni uopće ne znaju na što su došli, što trebaju raditi i s vremenom
vide koji je to težak posao i jednostavno odu u puno lakša zanimanja,
rekla je Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet.
Domaće
tvrtke zato na različite načine pokušavaju doći do domaćih radnika. U
Kamgradu je za to zadužen poseban dio kadrovske službe.
- Idemo u
škole, nudimo stipendije, sa svim strukovnim školama smo u kontaktu.
Pokušavamo doći do informacija tko od naših radnika radi vani, s njima
stupiti u kontakt da im ponudimo mogućnost povratka u Hrvatsku. Nije baš
uobičajeno da se ovako nešto radi, kazao je Dragutin Kamenski, osnivač i vlasnik Kamgrada d.o.o.
Procjenjuje
se da je ulaskom u Europsku uniju Hrvatska ostala bez 70 000
građevinskih radnika i njihov povratak uvelike bi promijenio situaciju u
tom sektoru.
